| Vilijam S. Barouz:
GRADOVI CRVENE NOĆI
Beleška o knjizi
"Gradovi crvene noći", prva knjiga druge Barouzove trilogije ("Gradovi crvene noći", "Mesto mrtvih puteva", "Zapadne zemlje") - u jednoj od ranih verzija sa podnaslovom "Knjiga za dečake" - objavljena 1981. godine, predstavlja gotovo savršen destilat autorovih starih i novih opsesija u periodu koji je obeležen njegovim povratkom heroinu i konačnim preseljenjem u Kanzas. Udaljivši se od njujorškog Bunkera i radikalnih eksperimenata iz "kat-ap" perioda, Barouz razvija jednako upečatljiv i prepoznatljiv, ali za čitaoce prohodniji jezik koji ga predstavlja kao zakonitog naslednika velikih filozofskih satiričara, člana ekskluzivnog kluba u kojem borave Džonson, Svift, Stern i Kafka. Majstorskom upotrebom groteske i mračnog humora, Barouz gradi tekstualni ekvivalent bošovskih noćnih mora vidjenih očima njegovih mnogobrojnih avatara. Nakon zastrašujućeg iskustva propadanja kroz vasionu i vekove u plamenu, čitaoci ostaju zatečeni otkrićem da je najsnažniji utisak koji će im ostati posle čitanja ovog romana osećanje obnovljene vere u ljudske mogućnosti za koje smo poverovali da su zauvek izgubljene. Revolucionarni subjekt je medju nama. Za veliki broj poštovalaca "Gradovi crvene noći" su Barouzov magnum opus, "Ostrvo s blagom" postatomskog doba.
Beleška o autoru
Vilijam Barouz rodjen je 1914. godine u Sent Luisu u državi Misuri, u relativno imućnoj porodici. Tridesetih godina je studirao englesku književnost na Harvardu. Pošto je napustio studije, neko vreme je živeo u Meksiku, Maroku i Engleskoj. Veliki deo života je proveo kao heroinski ovisnik. Počeo je da piše još tridesetih godina, ali nije imao značajnijeg uspeha do početka pedesetih, kada su nastale dve knjige ispovedne proze, "Džanki" (1953) i "Peško" (roman napisan pedesetih, ali objavljen tek 1985. godine). U prvim romanima obradjuje teme adikcije i homoseksualnosti, koje će dominirati i ostatkom njegovog opusa. U više knjiga je eksperimentisao sa "kat-ap" tehnikama, pozajmljujući ideje i tekstove iz svih segmenata popularne kulture (filma, stripa, kaubojskih i naučnofantastičnih romana), stvarajući tako upečatljiv tekstualni melanž. Opsednut svim oblicima zloupotrebe moći, upotrebio je zavisnost kao sveobuhvatnu metaforu za različite načine kontrole naših života.
Mada je relativno kasno počeo da objavljuje, Barouz je izvršio znatan uticaj na pisce bit generacije iz pedesetih godina, naročito Keruaka i Ginzberga. Stekao je zavidnu reputaciju u književnom podzemlju još pre nego što je napisao svoj najpoznatiji roman "Goli ručak", koji je po objavljivanju 1959. godine u izdanju uticajne francuske izdavačke kuće Olimpija pres (prvi izdavač Henrija Milera) izazvao brojne kontroverze. U Americi je prvi put štampan tek 1962, a u Engleskoj 1964. godine. Dejvid Kronenberg je po tom romanu snimio film 1991.
isbn: 978-86-7718-099-7
broj strana: 344
cena: 1180
|
| Dragana Mladenović:
RODBINA
Beleška o knjizi
Iz knjige u knjigu - od "Tvornice", preko "Omota spisa", do "Rodbine" - Dragana Mladenović opisuje i preispituje utopijske vizije, državotvorne ambicije i njihove realizacije na prostoru koji nastanjuju ljudi za koje smo skloni da verujemo da srljaju iz jedne katastrofe u drugu. Pa ipak, sledom svojih pesničkih knjiga pesnikinja ne sugeriše da je jugoslovenski socijalistički san nužno morao da se završi nacionalističkom noćnom morom koja se razrešava na Sudu u Hagu. Tako se u središnjem delu "Rodbine" košmarne devedesete svode na sukob izmedju onih koji veruju u podelu na naše i tudje sinove, majke i kćeri, i onih drugih, koji iz saosećanja sumnjaju u nju.
Razaranje kolektivističkih obrazaca insistiranjem na ličnom stavu i odgovornosti omogućilo je Dragani Mladenović da u relativno kratkoj pesničkoj knjizi suvereno izloži teme s kojima se domaća proza, uz retke poštovanja vredne rezultate, muči već decenijama. Kao, uostalom, i sva domaća otačastvena poezija.
Beleška o autorki
Dragana Mladenović rodjena je 1977. godine u Frankenbergu. Živi i radi u Pančevu.
"Fabrika knjiga" objavila je njene knjige poezije "Tvornica" (2006) i "Omot spisa" (2008).
isbn: 978-86-7718-097-3
broj strana: 80
cena: 500
|
| Helena Klakočar:
NEMIRNO MORE 2
Beleška o autorki:
Helena Klakočar Vukšić je diplomirala grafiku na ALU u Zagrebu, slikarstvo i animirani film u Nizozemskoj. Djeluje kao samostalni umjetnik od '82. godine. Radila unutar grupa Zzot, Migrative Art i Divlje oko. Godinu dana vodila je program Galerije SC u Zagrebu (1990/91.).
Važniji radovi: grafička novela "Nemirno more" (Freon, Brisel; Fabrika knjiga, Beograd), strip slikovnica "Veliko putovanje" (Aristej, Maribor).
Godine 2000., na Festivalu frankofonskog stripa u Angoulemu, s knjigom "Nemirno more" osvojila je nagradu Alph Art za najbolju knjigu stranog autora i specijalnu nagradu radija France Info.
Izlagala je samostalno i grupno. Sudjelovala na značajnim medjunarodnim izložbama: "Move Your World" (Amsterdam), "Fort Europa" (Almere), "Picture which was never taken", (Helsinki).
Sada priprema nove radove za projekt "F.W.P. / Prvi Svjetski Mir".
isbn: 978-86-7718-093-5
broj strana: 88
cena: 640
|
|
| REČ
[broj 79.25]
broj strana: 244
cena: 550
|
SADRŽAJ
[strana 0]
Viktor Ivančić
ZAŠTO NE PIŠEM ILI IZVJEŠTAJ SRETNOG ZAMORCA
[strana 5]
Čarls Makej
PROJEKAT MISISIPI
[strana 29]
Boris Gunjević
DEKONSTRUKCIJA LIMINALNOG ILI O LUDJAČKOM
NASRTANJU NA HISTORIOGRAFSKE KANONE
[strana 59]
Predrag Brebanović
ANTITETIČKI KANON (2)
[strana 75]
Alasder Makintajer
POEZIJA KAO POLITIČKA FILOZOFIJA: BELEŠKE O
BERKU I JEJTSU
[strana 105]
Dragana Mladenović
RODBINA
[strana 117]
Dejan Djokić
RATNI ZLOČINI I KRIVICA ZA RAT
[strana 125]
Nenad Dimitrijević
ZLOČINAČKI REŽIM, NJEGOVI PODANICI I MASOVNI
ZLOČIN
[strana 133]
Dejan Ilić
TRANZICIONA PRAVDA KAO POLITIKA KULTURE
[strana 163]
Rastislav Dinić
KONZERVATIVIZAM BEZ SMISLA
[strana 203]
Ted Honderič
PROMENA I REFORMA
[strana 227]
Slavica Miletić
OKO KEROVA
[strana 241]
E-BONUS: Boris Buden
POSTKOMUNISTIČKI ROBINSON
[strana 245]
|
Ukoliko kupite knjigu Berlinsko okno i u njoj nadjete makar jednu slovnu gresku, dodjite u nasu redakciju, ponestite racun i na poklon cete dobiti Europeanu Patrika Ourzednika.
|
Telefon: (++ 381 11) 322 45 77